Kako su grčke ideje preživjele mračno doba

Ptolomejev geocentrični pogled na svemir, u kojem su se Sunce, Mjesec i planeti okretali oko Zemlje u središtu, prevladavao je 1400 godina. Većinu ovog vremena Europa je proživljavala intelektualno mračno doba. Ali grčko nasljeđe održavali su na životu (i razvijali ga) arapski astronomi. Islamsko zlatno doba (razvoj umjetnosti i znanosti uglavnom u muslimanskim palačama) trajalo je do 1258. godine, kada su Mongoli iz 8. stoljeća sravnili Bagdad.

Kalif Harun Rashid (763-809) dao je grčke tekstove prevesti na arapski. Ptolomejeva knjiga postala je poznata kao Almagest (Vrhovni).

Mnoge zvijezde su i arapske: Aldebaran (sljedbenik), Betelgeuse (srednji pazuh), Deneb (pileći rep), Altair (leteći orao). Perzijski astronom Abdurrahman al-Sufi (903-86) objavio je Knjigu fiksnih zvijezda, otkrio je galaksiju Andromeda / Veliki Magellanov oblak.

Abu Reyhan al-Biruni (973-1048): Veliki promatrač. Izumio je uređaje, odbacio astrologiju, čak predložio da se Zemlja okreće oko Sunca. Abu Ishaq Ibrahim al-Zerkali živio je u mavarskom Toledu u Španjolskoj. Sastavio je tablete za izračunavanje položaja Sunca, Mjeseca i planeta.

Arapske knjige, uključujući Almagesta Ptolomeja u knjižnici u Toledu, oko 1175. godine Gerard iz Cremone preveo je na latinski jezik. Tako su drevni arapski, grčki i židovski tekstovi o astronomiji, matematici i medicini prvi put postali dostupni europskim znanstvenicima u 12. stoljeću.

U međuvremenu je arapska astronomija preživjela. Uluğ beg (1394. – 1449.) dao je sagraditi zvjezdarnicu u Samarkandu i golim je okom vršio tačna mjerenja.

MOŽDANI UDAR – ŠTO, GDJE I KAKO POSLIJE?

Moždani udar je prvi uzrok invalidnosti u Republici Hrvatskoj i treći uzrok smrtnosti u zemljama zapadne Europe! Prvi uzrok invaliditeta kod nas i u svijetu, te vodeći uzrok demencije. Nakon moždanog udara treba što ranije početi sa rehabilitacijom jer se njom pacijentu mogu djelomično ili potpuno vratiti izgubljene tjelesne funkcije i omogućiti lakši život. Jako je važno kombinirati različite terapije jer se na taj način pacijent ponovno uči kontrolirati svoje tijelo, tako što zdravi dijelovi mozga preuzimaju funkciju bolesnih dijelova koji su bili pogođeni moždanim udarom. U najboljem slučaju dolazi do potpunog vraćanja svih funkcija.

Također je važno da pacijent dobije podršku i potporu svoje obitelji i okoline koja mu omogućava normalno življenje i snalaženje u svakodnevnici. Sa rehabilacijom treba početi već u ranom stadiju bolesti. Simulacija pogođene strane tijela je važna da se zadrži ostatak funkcija, da mišići ne odumiru i zglobovi ne stvrdnu. Nažalost ćelije mozga koje su zbog moždanog udara izumrle, ne mogu se ponovo oživjeti, ali mozak i u starijem uzrastu može naučiti da izgubljene funkcije preuzmu zdravi dijelovi mozga. Oni tada upravljaju mišićima koji su nakon udara bili oduzeti. Da bi do toga došlo, mozak se mora ciljano i dugo trenirati. Smetnje kao što su zaboravnost, problemi sa koncentracijom, zaboravljanje detalja iz prošlosti, problemi u razumjevanju, te problemi sa vidom i čitanjem se poboljšavaju neuropsihološkim terapijama.

Redovitim vježbama se intenzivno pojačava i poboljšava obnova mišića, držanja tijela, kretanje, koordinacija i ravnoteža. Na taj se način oduzetost i nepravilnost u držanju poboljšavaju ili skroz otklanjaju. Pacijenti vremenom postaju sve samostalniji i treba im manje njege i pomoći. Kod mnogih pacijenata nakon moždanog udara dolazi do smetnji u govoru i gutanju, što se liječi uz pomoć logopeda, te je također važno da pacijent redovno i raznovrsno komunicira sa svojom okolinom. Najvažnije je da pacijent većinu jednostavnih radnji (koje može) obavlja samostalno, a to su skidanje i oblačenje, jedenje, obavljanje osnovne higijene, a one kompleksnije kao što su kupovina, samostalno uzimanje lijekova, telefoniranje se s vremenom uče i redovito vježbaju.